top of page

​STUDENT LIFE

TimórPoeta Leste

Puizia no Drama

 

By: Apeu Mesquita Babo

 

 

 

Timór Poeta Leste

Apeu Mesquita Babo

University Student

2nd December 2015

 

Editadór

Apeu Mesquita Babo

 

Edisaun dahuluk

Públika iha Dezembru 2015

 

Istória ne’e non-fiksaun. Uza letratimes new roman no liña espasu 1.5 tuir estandar nian ne’ebé mak adopta ona iha UNTL, Timor Leste.

 

 

Timor Poeta Leste

 

“La’ós tanbá buka koñesidu mak hakerek, La’ós de’it sai poeta mak hakerek, maibé ha’u hakarak hakerek halimar de’it”

–A. M. Babo

______________________________________________________________________________

 

Kapítulu I

 

  1. Introdusaun

Pedro Mesquita Baboho naran babain bolu Apeu Mesquita Babo, moris iha Ermera, Ponilala iha loron 7 fulan Jullu tinan 1992.Nia aman naran; Baptista Babo no nia inan naran Agripina de Jesus.hosi Distritu: Ermera, Suku: Ponilala. Tuir kultura hosi uma lisan Mau-Hatu. Bazeia ba nia istória pesoál nia mak hanesan oan segundu hosi família no nia maun (Arnaldo Mesquita Babo) hahú husik mundu iha tinan 2006.  Maun ne’ebé mak mate husik hela nia alin sira mak hanesan, Apeu Mesquita Babo, Agapito Mesquita Babo, Elvina de Jesus Mesquita, Elvita de Jesus Madeira, Helma de Jesus Madeira, Ivonia de Jesus, Deonisio Babo, Nicolao Babo, Filomena de Jesus no nia alin nain-rua ne’ebé mate hahú moris mai.  Iha istória realidade ida ne’e hakerek na’in sei identifika oinsá poeta Babo nia moris mai hosi jerasun Lisan nian, Babo no família nia moris, Prosesu eskola, oinsá nia hetan inspirasaun, no ikus liu Babo sa’i nu’udar ema poeta ida ne’ebé famouzu iha Timor Leste.

 

Ba dalauluk, Apeu Mesquita Babo nia inan Agripina de Jesus mai hosi uma lisan ida ne’ebé hanaran “Hastsupu’ mai hosi diletu kemak ho dálen tetun katak ‘Fatuk-Hún”. Nia mak hanesan oan daruak hosi Graciano Babo, Alda de Jesus, no Aliança de Jesus.  Sra. Agripina ne’e nia inan naran Filomena de Jesus, bainhira ho naran jéntiu hanaran Bi-Lequi, no nia Aman naran Mau-Buti.  Sira na’in-rua ne’e orijén hosi Sub-Distritu Atsabe, Distritu Ermera.  Jerasaun hosi nia aman mai hosi lisan “Mau-Hatu” mai dialetu Mambae Mau katak ‘Manu’ no Hatu katak ‘Fatuk’ Mau-Hatu tenik katak “Manu-Fatuk” tuir istórira beiala sira nian katak manu ida mak nakfilak tiha ba Fatuk.  Uma lisan ida ne’e sai hanesan mós liu-rai bazeia ba iha tempu Portugál nian.  Baptista Babo nia aman naran Duarte Babo no nia inan naran Jacinta da Costa.  Nia iha mak hanesan oan mane dahuluk iha família hamutuk ho nia alin sira mak hanesan; Bendito Babo, Jorge Babo, Agapito Babo, Eduardo Babo, Anibal da Costa Babo, Teresa da Costa, Maria da Costa, no Fátima de Jesus da Costa.  Babo nia inan no aman hasoru malu ho lisan ne’ebé la hanesan maibá tanbá domin Maromak sira na’in-rua bele moris hamutuk  iha tinan 1998 to’o agora nu’udar familia ida.  Ida ne’e mak jerasaun badak hosi poeta Apeu Mesquita Babo nian tuir lei kultura ne’ebé iha Timor Leste.

 

Daruak nian, Babo nia família simples tebes iha komunidade nia leet nu’udar mós ema ne’ebé mak kiak iha komudidade refere. Babo nia aman serbisu hanesan ema agrikultór (Halo to’os, fera-ra’i).  La’ós ida ne’e de’it,  Babo nia aman mós hanesan ema badaen ida ka karpintéiru.  Nia aman ne’e bele mós hakerek no lee tanbá iha tempu uluk nia mós bele estuda durante indonézia nia ukun. Babo nia inan hanesan mós ema agrikultura ne’ebé moris de’it ho to’os.  Sira na’in-rua iha hanoin ne’ebé mak ita labele imájina ho kbi’it ne’ebé mak Maromak fó hodi serbisu hamutuk atu nune’e sustenta sira-nia oan durante iha tinan barak nia laran. 

 

Ho partikulár, bainhira iha tinan 2000 sira iha hanoin ona hahú haruka Babo ho nia alin Agapito bá eskola.  Iha momentu ne’ebá iha dezafiu barak mak Babo ho nia alin hasoru bainhira sira na’in-rua hahú eskola.  Dezafiu sira hanesan material hanesan roupa, kadernu no lápis maibé iha momentu ne’ebá susar atu hetan lapizéira tanbá osan  laiha.  Bainhira hahú eskola fofoun Babo uza de’it livru ne’ebé mak sei iha pájina balun mamuk hela, uza hodi hakerek.  Dalaruma Babo ho nia alin ba eskola ain tanan de’it durante tinan rua nia laran (2000-2002) iha eskola primária Ponilala.  Durante tinan neen ne’e, Babo nia aman hahú halo modo hodi fa’an no selu eskola no sosa mós ba presiza lorloron nian.  Babo hanesan ema ne’ebé mak pasiénsia no badinas durante iha nia prosesu eskola.  Babo ho nia alin hahú fahe malu hodi eskola keta-ketak iha momentu ne’ebé morin tebes.  Bainhira espasu ida to’o ona, nia hahú estuda fali iha nivel  pre-sekundária 20 de Agosto Ermera Vila.  Nia nafatin la’o no la’o bebeik durante tinan rua ho balun nia laran.  Hafoin tinan tuir mai, nia hela hamutuk fali iha família-nia uma, nia hela besik tinan tolu, iha ne’ebá dezafiu barak mak nia hasoru.  Dezafiu sira ne’e mak hanesan; “ema hatete Babo hanesan na’ok teen ida, no sira seluk ne’ebé sensitivu atu hatete”.  “Pasiénsia mak odamatan ne’ebé husik ha’u-nia matan been”, (-Apeu M. Babo, 2015).Tanbá nia hatene katak pasiénsia mak dalan ida ne’ebé bele lori ita ba susesu.  “ha’u hatene ha’u mai hosi família ne’ebé lavale iha ema barak nia matan, bainhira ami seidauk koñese letra “A”, maibé bainhira Ha’u koñese ona letra “A”, ema nato’on de’it mak hateke ami ho hafuhu”,(-Apeu M. Babo, 2015).  Nia nafatin hakmatek iha nia estuda. Hahú hosi tinan 2009, Babo kontinua nia estudu iha Eskola Secundário Colégio Imaculada Conceição, Ermera Vila no remata iha tinan 2012.  Molok ne’ebá, nia mós hela durante tinan rua ho nia tiu ida naran Joaquim Gomes, nia serbisu nu’udar funsionáriu (Polisia eskuadra distritál).  Gomes promote ba Babo katak nia sei ajuda prosesu estudu Babo bainhira kontinua iha Universidade.  Iha tinan 2012 fulan Novembru, tiu ne’e mate husik hela nia ferik-oan no oan hamutuk ho família hotu i husik hela mós nia promete.  Iha momentu ne’ebá mós Babo hanoin atu kontinua nafatin, maski iha dalan kroat barak ne’ebé lakohi fó espasu ba nia.  Iha parte ida ne’e, Babo nia inan ho aman, no família uma-laran (Sr. Rosario ho Natalia) mós serbisu maka'as hodi haruka Babo ba kontinua nia estudu iha Universidade.  “prosesu estuda la’ós hahú hosi ema maibé prosesu estuda hahú hosi a’an rasik, sé prosesu ne’e hahú hosi ema seluk ne’e katak husik hela ha’u klamar sai dukur”,  (– A. M. Bab0, 2015).

 

Ba dahaat nian, “inspirasaun ne’e mosu la’ós de’it hosi família rasik, maibé inspirasaun ne’e mosu hosi ema ne’ebé mak ita nunka koñese”,(–A. M. Babo, Dec. 2015). Iha tinan 2013, Babo kontinua nia estudu iha Universidade Nasional Timor Loro Sa’e (UNTL).  Nia estuda iha Fakuldade Edukasaun Arte i Umanidade, no Departementu dálen ingléz.  Iha departementu ne’ebá mai ho estudante ne’ebé mak mai ho matenek ne’ebé la hanesan, nia mós sikat nia-a’an hamutuk ho ema sira tanbá matenek ne’e aprende mós hosi ema seluk, “Matenek hosi klase laran la to’o ho matenek to’os laran nian”, (–A. M. Babo, 2015).Iha fulan tuir mai, nia mós tuir atividade Universidade nian no ikus mai Universidade delega nia ho kolega balun ba iha ra’i-liur hodi ko’alia konabá nasionalizmu no rejionalizmu Timor leste nian.  Molok ida ne’e, Babo hahú hasoru nia kolega foun ida ho naran koñesidu Janio Tilman iha tinan 2013, iha Liceu, UNTL, Dili, Timor Leste.  Iha ne’ebá mak nia hetan inspirasaun hosi Janio Tilman nia liafuan ida iha Múzika katak;

 

 

“Ohin ó tanis, loron ruma ó sei hamnasa, 

Ohin ó tristi loron ruma ó sei kontenti,

Ohin ó hamlaha, loron ruma ó sei bosu, 

Ohin ó futuru malahuksei sai nabilan,

Ó-nia mata ween sei maran,

Ó-nia susar sei sai kma’an” (–Janio Tilman, 2012)

 

“Prezensa Janio nian maklori ha’u hateke distánsia naruk”, (A. M. Babo, 2015).Liu hosi puizia ne’e mak inspira Babo atu sai hanesan mós ema autór ida iha Universdide, liu-liu iha Departementu dálen Ingléza nian. Tanbá ne’e, momentu midar lori Babo sai nu’udar ema poeta ida.Iha tinan rua-nia laran Babo sempre hamutuk ho Sr. Janio Tilman hodi aprende di’ak liu tan iha parte hekereks nian.  Hosi parte seluk, Babo mós nafatin hakbesik ba Sr. Abé Barreto Soares hanesan mós mestri hosi Janio Tilman nian.  Iha loron tuir mai, Babo inklina nia-a’an iha grupu puizia ne’ebé lidera hosi Miguel Ornai.  Programa ki’ik sempre iha aktividade hodi akumula estudante hotu I halibur malu iha Jardim Borja da Costa, Farol, Dili, Timor Leste.  Liu hosi eventu, Babo hahú hasoru ona Sr. Abé Barreto Soares.  Hahú hosi ne’ebá kedan, mak Babo ho Soares mós sai belun ne’ebé di’ak.  Soares mós hanesan seniór poeta iha Timor Leste. Bainhira Asosiasaun Estudante hosi Departementu dálen Ingléz nian hala’o aktividade arte nian, Babo mós hetan konvida hosi Xefi AED hodi ba halo aprezentasaun.  Ho óras ne’ebé hanesan, Abé Barreto Soares mós  sai hanesan ema aprezentadór ida.  Abé barreto Soares mós orgullu bainhira haree Babo aprezenta puizia ida ho nia títulu “Kadoras ba Dame”.Iha tinan 2014 Babo hahú la’o hamutuk ona ho Sr. Soares tanbá nia iha esperansa katak hakarak atu sai poeta ne’ebé mak di’ak maski ho idade 21.  Hakarak atu konklui de’it katak Babo hanesan ema ne’ebé mak gosta hakbesik ba ema hotu atu aprende i to’o ikus mai nia mós sai nu’udar ema poeta ida ne’ebé mak importante iha Universidade Nasional Timor Leste, hosi parte ida ne’e Babo mós sai hanesan Prezidenti ba Asosiasaun Departementu dálen Ingléz nian iha 2015, tuir fali mai nia mós aprende sai nu’udar jornalista ida iha Média Rádio Akádemika UNTL i nia sai nu’udar mós programa produtór hodi hatún no hanorin dálen Ingléz iha radio. Nia la’ós hakerek de’it puizia maibé nia nu’udar kompozitór no naradór (Hakerek drama no múzika.

 

Lilin poeta

 

Lilin inan, Abé bee poeta nian

Lilin oan, Janio ahi poeta nian,

Lilin been, Babo lilin-nia kabaas,

Hodi fó naroman ba Borja ne’ebé mate.

 

Tasi been, udan been

Maho been, bani been,

Mak mata been, ne’ebé nunka maran.

Nu’udar istória poeta nian.

 

Lilin poeta, bee poeta,

Ahi poeta, kabaas poeta,

Abé Nafatin poeta,

Janio nafatin poeta,

Borja da Costa nafatin poeta,

Tansá ha’u labele sai poeta?

 -A. M. Babo

Kampung Merdeka, 04th December 2015

00:10am

________________________________

Nota:

“Puizia ida ne’e hanesan fó apresiasaun ba poeta sira ne’ebé mak ha’u hamutuk nu’udar  ha’u-nia mestri “Janio Tilman no Abé Barreto Soares”  ne’ebé mak sai nu’udar ha’u-nia inspiradór.  Ha’u haksolok tanbá liu hosi sira ha’u mós bele sai ema poeta ida, maski ha’u-nia hakerek ladún midar”.

 

Babo-nia puizia dahuluk ho títulu “Fuan ne’e la kabeer”.Atu hatete de’it katak, puizia hakerek konabá situasaun realidade ne’ebé mak nia hasoru iha nia moris, ida la’ós tanbá razaun Domin maibé razaun bainhira Babo hahú eskola no to’o mai iha banku Universidade.Relasiona ho ida ne’e, Babo hahú promove a’an ona iha eventu hotu i hatudu nia komitmentu atu sai ema ne’ebé mak profesioál iha parte literature nian.  Aleinde ne’e, Babo hanoin mós atu kontinua hakerek ba nia moris tanbá nia hatene katak hakerek puizi la’ós atu bá peskiza iha fatin oioin maibé liu-hosi imajinasaun ne’ebé úniku hodi hala’o reflesaun pesoál atu hetan liafuan ne’ebé mak sai original, ida ne’e mak Babo promove nia a’an sai nu’udar autór ne’ebé diferente ho ema seluk.  Maski ho idade ne’ebé ki’ik, nia iha interese ne’ebé mak klean atu foti desizaun nu’udar poeta.  Hosi parte seluk, haree ba parte ispíritu nian, nia mós hanesan ema ne’ebé makradikalista ba evanjellu hodi haklaken ba ema hotu iha Universidade hotu mak iha Timor Leste.   Baimhira nia hola parte iha organizasaun East Timor Campus Crusade for Christ (ETCCC) ou Kampus Kruzada ba Kristu iha Timor Leste.   Nia la’ós hakerek de’it puizia inspirasaun sira seluk maibé nia mós puizia inspirasaun ho Maromak nia liafuan atu inspira ema hotu ne’ebé mak la hakbesik hodi rona Maromak nia liafuan.  Bainhira Babo sai ona ema hakerek na’in, nia hetan inspirasaun lubun ida mak inspira nia atu sai mós ema inspiradór iha Timor Leste.  Tan ne’e, nia hahú hakerek ona puizia, drama, istória no letra ba múzika nian, i nia rasik mós sai hanesan ema ne’ebé mak gosta hananu múzika, lee puizia, lee istória buat hotu ne’ebé mak interesante ba nia moris.  Tuir mai, imi sei haree drama  dahuluk ne’ebé hakerek ba nia Inan-aman ho liafuan ne’ebé mak simples tebes atu ema hotu bele komprende.  Títulu hosi drama ne’e “Ai-ki’ik ida nia morin”.  Iha drama ne’e mós hetan lisénsa hosi NGO Creative Children Timor Leste ne’ebé mak aprezenta iha Dili, Timor Leste.

 

Ba daikus, Babo sai nu’udar ema poeta ida ne’ebé mak fó inspira liu hosi nia talentu hakarek, puizia, múzika, istória, no drama.  Ba dalauluk, oinsá Babo hakerek puizia?  Hakerek puizia la’ós modifika ema seluk nia puizia, hakerek puizia ita tenki modifika ita-nia kakutak, (–A. M. Babo, 2015).  La’ós ida ne’e de’it nia mós tenik katak “hatene hakerek, hatene defini.  Hatene define, hatene fó definisaun”,(-A. M. Babo, 2015).Ida ne’e, atu hatete de’it katak atu sai ema ne’ebé poeta la’ós fasil maibé la defisil mós bainhira sai hanesan ema poeta.  Molok nia sai hanesan ema poeta ne’ebé ho idade 22 iha ne’ebá hasoru dezafiu barak tebes hosi nia família ne’ebé la konsidera nia nu’udar poeta ida ne’ebé famouzu iha Timor Leste, maski ema barak mak koñese nia hanesan poeta i balun seidauk koñese nia nu’udar poeta, balun rona nia de’it nia naran hanesan poeta maski nunka hasoru nia, tanbá nia hanesan ema ne’ebé mak preokupa liu ba nia aktividade lorloron nia nu’udar ema hakerek na’in.  hahú hosi ne’ebá kedan mak Babo badinas hakerek no hakerek nafatin no nafatin hakerek hodi fó definisaun ba nia karakterístika puizia nian.Ba dalarua, liu hosi puzia ne’ebé mak hakerek, nia iha objetivu ida transaforma fali puizia ba fali múzika.  Bainhira nia transforma puizia ba fali múzika nia uza de’it viola atu buka intonasaun múzika nian i nune’e múzika ne’e bele inspira ema hotu.  Babo nia múzika ba dalauluk ne’ebé transforma hosi puizia mak “Dame ba Timor”.  Puizia ne’e, so’e piadas ba Kristu rei, maibé ho sigla espesifiku ba Joventude tomak iha Timor Leste atu nune’e ema hotu bele moris ho dame no domin.  Ba dalatolu, oinsá nia hakerek istória?  Istória ne’e nia úniku mak istória ne’ebé non-fiksaun.Karakter hosi istória bele badak nune’e mós bele naruk.  Bainhira Babo hahú hakerek istória nia hahú hakerek ba nia a’an rasik konabá dezafiu saida mak durante nia hasoru iha moris, i nia mós hakerek konabá ema seluk hotu.  Hakerek istória nia objetivu mak atu inspira ema barak atu bele sai mós ema ne’ebé mak bele sai laran di’ak ba ema hotu no ba komunidade.  Ba dalaikus, bainhira ita hakerek drama non-fiksaun tenki bazeia mós ba istória ne’ebé non-fiksaun.  Dalabarak liu drama ne’e transforma hosi istória.Tanbá drama iha nia sentidu atu halo ema hotu bele haree ho matan hanesan ezemplu; video ne’ebé mak halo ema barak ne’ebé gosta haree.  Atu konklui de’it katak iha pontu ha’at ne’ebé mak ko’alia ona ida ne’e hanesan arte literature ne’ebé defini hosi reflesaun ema pesoál ida-idak nia iha moris.

 

Iha konkluzaun, Apeu Mesquita Babo hanesan poeta ida ne’ebé mak ho idade ki’ik tebes maibé ho inspirasaun ne’ebé nia hetan mak bele lori nia ba hateke moris ne’e klean tebes.  Maski problema barak ne’ebé mak nia hasoru maibé hanesan ema fiar na’in iha Maromak nia nafatin hatudu nia a’an ba ema seluk hanesan mós ema ne’ebé nu’udar inspiradór hakerek nian iha Timor Leste.Hanesan hatete katak Babo ne’e mai hosi família ne’ebé mak simples tebes iha komunidade nia le’et.Ho esforsu a’an, nia luta ho tinan barak atu sai nu’udar ema poeta ida iha Timor Leste.  Janio Tilman no Abé Barreto Soares mak sai hanesan ema inspiradór ba Babo durante tinan rua nia laran.  Ikus mai, nia foti desizaun hakarak kria amizade ho poeta sira seluk hodi fó kontribui i apresia ba nia letra ne’ebé mak nia prodúz hosi imajinasaun rasik.Ida ne’e mak prosesu Babo nia istória ne’ebé hili dalan sai nu’udar komunidade poeta nian iha Timor Leste, atu fó inspira fali ema seluk ne’ebé mak ho idade ne’ebé mak ki’ik atu banati tuir saida mak Babo halo ona iha nia moris lorloron nian.

 

 

Bibliográfia:

 

Tilman, J. (2012). Timor ne’e ha’u-nia rain, DVD.Timor Leste.  Retrika paragrafu ikus hosi testu múzika nian iha loron 2 Dezembru 2015, iha Kampung Merdeka, Dili, Timor Leste

 

Babo, M, P. (2015). Timór Poeta Leste. Edisaun dahuluk.Retrika iha 10 Dezembru 2015.  Dili, Timor Leste

 

 

 

ATTEND A GAME

10 SEP

4:30 pm - Girls JV Soccer @EGHS

18 SEP

6:30 pm - Boys Varsity Soccer @Home

20 SEP

4:00 pm - Boys JV Soccer @MLK HS

FLAG FOOTBALL

BASKETBALL

SOCCER

BASEBALL

FLOOR HOCKEY

INDOOR SOCCER

Music

 

I'm a paragraph. Click here to add your own text and edit me. It’s easy. Just click “Edit Text” or double click me and you can start adding your own content and make changes to the font. Feel free to drag and drop me anywhere you like on your page. I’m a great place for you to tell a story and let your users know a little more about you.

Visual Arts

 

I'm a paragraph. Click here to add your own text and edit me. It’s easy. Just click “Edit Text” or double click me and you can start adding your own content and make changes to the font. Feel free to drag and drop me anywhere you like on your page. I’m a great place for you to tell a story and let your users know a little more about you.

DRAMA CLUB PRESENTS:

Grease

JANUARY 15-25

TICKETS ON SALE NOW!

Performing Arts

 

I'm a paragraph. Click here to add your own text and edit me. It’s easy. Just click “Edit Text” or double click me and you can start adding your own content and make changes to the font. Feel free to drag and drop me anywhere you like on your page. I’m a great place for you to tell a story and let your users know a little more about you.
This is a great space to write long text about your company and your services. You can use this space to go into a little more detail about your company. Talk about your team and what services you provide. Tell your visitors the story of how you came up with the idea for your business and what makes you different from your competitors. Make your company stand out and show your visitors who you are.

bottom of page